Претрага
48 items
-
Numerical Models of Debris Flows with Entrainment Analysis-Case Studies from the Republic of Serbia
The results of material entrainment analysis in RAMMS debris flow software, as well as numerical models of final flow heights for two case studies from the Republic of Serbia are presented. Both of debris flow cases started with initial sliding of huge volume block, prolonging to behave as flowing process. Results of the analysis showed that entrainment material affects final results of transportation model, runout distance, deposition area and volume of debris flow. In both cases entrainment volume is very ...Jelka Krušić , Biljana Abolmasov, Miloš Marjanović. "Numerical Models of Debris Flows with Entrainment Analysis-Case Studies from the Republic of Serbia" in Understanding and Reducing Landslide Disaster Risk. WLF 2020. ICL Contribution to Landslide Disaster Risk Reduction, Springer, Cham (2021). https://doi.org/10.1007/978-3-030-60706-7_25
-
Komparativna anliza dosadašnjih istraživanja zlatonosnih nanosa Peka| predlog njihove optimizacije
Vladan Kašić (1995)Vladan Kašić. Komparativna anliza dosadašnjih istraživanja zlatonosnih nanosa Peka| predlog njihove optimizacije, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1995
-
Zaštita podzemnih voda u aluvijalnim nanosima sa posebnim osvrtom na izvorište Beograda
Slobodan Vujasinović (1983)Slobodan Vujasinović. Zaštita podzemnih voda u aluvijalnim nanosima sa posebnim osvrtom na izvorište Beograda, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1983
-
Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa
Zoran Ž. Miladinović (2012-12-11)Jedan od najznačajnijih regiona u Srbiji, sa stanovišta potencijalnosti juvelirskih mneralnih resursa, predstavlja lecki vulkanski kompleks, tercijarne starosti i dominantno andezitskog sastava. Ovaj vulkanski kompleks površine preko 700km2 nalazi se u južnojSrbiji na prostoru imeđu Kuršumlije, Lebana i Medveđe.Prvi su pažnju na juvelirske mineralne sirovine ovog prostora obratili graditeljiJustinijane Prima-e (VI vek). Najintenzivnija istraživanja izvršena su u periodu 1980–1982. ali samo na malom prostoru krajnjeg jugoistočnog dela vulkanskog kompleksa.U Leckom vulkanskom kompleksu dominiraju andezitske stene i njihovi piroklastiti.Smatra se ...vulkanski kompleks, mineragenetske karakteristike, juvelirski mineralni resursi, nalazišta, potencijalnost, kvarc, ametist, ahat, kalcedon, jaspis, prognoza... a i dr. Aluvijalne nanose čine: terasni nanosi, dolinski nanosi i nanosi savremenih korita. Najzastupljeniji su u istočnom obodnom delu vulkanskog kompleksa a, naročito, u rečnoj dolini Svinjaričkog potoka. Preovlađujuća juvelirska mineralna sirovina u ovom tipu nanosa je odgovara silicijskom ...
... spiranjem fragmenata ovih minerala iz eluvijalnih i deluvijalnih nanosa, sa kojima čine sukcesivan niz. Ovi nanosi su, u pribrdskom delu, vezani za deluvijalne nanose, a u pridolinskom, često se nalaze u vezi sa aluvijalnim nanosima (za Mineragenetske karakteristike i potencijalnost juvelirskih ...
... deluvijalnih nanosa. U pribrdskom delu terena, proluvijalni nanosi su vezani za deluvijalne Mineragenetske karakteristike i potencijalnost juvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa 163 nanose, a u pridolinskom delu, često su asocirani sa aluvijalnim nanosima (za koje su ...Zoran Ž. Miladinović. "Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-12-11)
-
Turbidity simulation for short-term prediction: case study of the karst spring Surdup (Bor, Serbia)
Из перспективе снабдевања пијаћом водом, квалитет воде карстних издани је међу највишим, и често захтева само њихову дезинфекцију пре употребе. Међутим, карстне подземне воде изложене су одређеним притисцима. Током сушних периода углавном има мало воде, а током кишних периода има изненадних променa и квалитета и количине воде. Реакција слива на падавине је често брза и варијације у параметрима квалитета и квантитета (истицање, ниво вода, замућеност, укупан број микроорганизама, суспендовани нанос, итд.) су нестабилни. Ово захтева праћење истицања и ...Marina Pešić, Vesna Ristić Vakanjac, Boris Vakanjac, Kostadin Jovanov. "Turbidity simulation for short-term prediction: case study of the karst spring Surdup (Bor, Serbia)" in Comptes rendus de l'Academie bulgare des Sciences, Bulgarian academy of science (2016)
-
Vodosnabdevanje podzemnim vodama u Srbiji-stanje i perspektive
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Petar Papić, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić (2011)... vodotokova (Dunava i Velike Morave sa Južnom i delimično Zapadnom Moravom). Aluvijalne nanose Velike Morave čine kvartarni peskovito-šljunkoviti sedimenti debljine od 6 - 60 metara. Nešto manje debljine aluvijalnih nanosa (15 – 30 m) ima aluvijon Dunava na potezu od Kostolca do Golupca (lit. 7). U centralnim ...
... voda (Tabela 1). Tabela 1: Izdašnosti izvorišta podzemnih voda u Srbiji prema tipu vodonosne sredine (l/s) Hidrogeološka jedinica Aluvijalni nanosi Osnovni vodonosni kompleks (Vojvodina) Neogene naslage Karstna sredina Pukotinska sredina Ukupno Bačka i Banat 1454 3570 431 0 - 5455 ...
... (izvorišta vodosnabdevanja Novog Sada (Petrovaradinska Ada, Štrand i Ratno ostrvo, Q = 1500 l/s, slika 11). Navedena izvorišta vezana su aluvijalne nanose gornjeg kvartara. Slika 10: Jedan od bunara sa horizontalnim drenovima Beogradskog izvorišta na Adi ciganliji Slika 11: Prikaz rasporeda izvorišta ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Petar Papić, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić. "Vodosnabdevanje podzemnim vodama u Srbiji-stanje i perspektive" in Naših 40 godina, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet (2011): 49-77
-
Процјена хазарда и ризика од клизишта за различите нивое просторног планирања у Републици Српској, БиХ
Цвјетко С. Сандић (2022)Територија Републике Српске је у посљедних десетак година веома угрожена активирањем нових и реактивирањем старих клизишта. Она својим дјеловањем наносе огромне материјалне штете, па и људске жртве, те је неопходно озбиљније третирање и дјеловање у борби са овим природним хазардом. Чест проблем јесте одговорност, тј. надлежност институција из ове области и недостатак у законској регулативи која готово никако или само површно обрађује област хазарда и ризика од клизишта. Усљед непостојања праксе и усвојених методологија које су у примјени у свијету, циљ ...Цвјетко С. Сандић. Процјена хазарда и ризика од клизишта за различите нивое просторног планирања у Републици Српској, БиХ, Београд : [Ц. Сандић], 2022
-
Vodosnabdevanje i održivo upravljanje podzemnim vodnim resursima u Srbiji
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Petar Dokmanović, Saša Milanović (2012)Slično većini evropskih zemalja, udeo podzemnih voda u javnom vodosnabdevanju u Srbiji je oko 75%. Najveće rezerve su akumulirane u vodonosnim naslagama intergranularne poroznosti neogene i kvartarne starosti, kao i u karstnim izdanima. One su jedini izvor vodosnabdevanja pijacom vodom za Vojvodinu i veći deo Srbije. Delovi sa malim rezervama podzemnih voda su Šumadija i južni delovi zemlje, gde se koriste u većoj meri površinske vode. Do sada izvedena hidrogeološka istraživanja pokazuju da se zahvata oko 30% obnovljivih rezervi ...... (Tabela 1). Tabela 1. Izdašnosti izvorišta podzemnih voda u Srbiji prema tipu vodonosne sredine (m3/s) Hidrogeološka jedinica Aluvijalni nanosi Osnovni vodonosni kompleks (Vojvodina) Neogene naslage Karstna sredina Pukotinska sredina Ukupno Ba ka i Banat 1,45 3,57 0,43 - ...
... sredine (m°/s) Osnovni Hidrogeoloska ee vodonosni Neogene Karstna Pukotinska Lo Aluvijalni . . Ukupno jedinica . kompleks naslage sredina sredina nanosi er (Vojvodina) Backa i Banat 1,45 3,57 0,43 - - 5,45 Srem, Macva, 6,97 0,34 0,50 0,03 - 7,84 Sava / Tamnava Centrala Srbija 2,58 - 0,84 0,43 - 3,85 ...
... potencijal podzemnih voda u Srbiji (bez vešta kog prihranjivanja) (m3/s) (Institut za vodoprivredu J. erni 2001) Hidrogeološka jedinica Aluvijalni nanosi Osnovni vodonosni kompleks (Vojvodina) Neogene naslage Karstna sredina Pukotinska sredina Ukupno Ba ka i Banat 9,39 4,91 0,55 0 0 ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Petar Dokmanović, Saša Milanović. "Vodosnabdevanje i održivo upravljanje podzemnim vodnim resursima u Srbiji" in Vodoprivreda, Beograd : Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2012)
-
Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)
Kostadin J. Jovanov (2016-06-24)Leţišta uglja „Suvodol“, „Brod-Gneotino“ su u eksploataciji, a leţište uglja „Ţivojno“je u fazi pripremi. Nalaze se u krajnjem jugoistočnom i juţnom delu Pelagonijskekotline. Sva tri leţišta stvorena su u neogenim sedimentima u jezerskim uslovimasedimentacije u zoni kontakta sa prekambrijumskim kristalastim stenama. Kod sva trileţišta ugalja se javljaju više slojeva različite debljine, u okviru kojih se nalaze klastičnisedimenti (gline, peskovi i dr.). U podini ugljenog basena nalaze se kristalaste steneprekambrijumske starosti.Teren u okolini leţišta uglja karakteriše se umereno kontinentalnom klimom, ...ugalj, podzemne vode, površinske vode, neogeni kompleks, izdani,transmisibilnost, nivo podzemne vode, sniţenje nivoa... arteska izdan). 2.2.1. Zbijeni tip izdani u aluvijalnim nanosima Zbijen tip izdani u aluvijalnim nanosima ima rasprostranjenje duţ toka Crne Reke i njenih pritoka: Šemnice, Dragora, Suvodolske reke i Eleške reke (prilog 3). Aluvijalne nanose Crne Reke izgraĎuju srednjezrni, krupnozrni, muljeviti ...
... tip izdani u aluvijalnim nanosima Suvodolske reke Zbijeni tip izdani ima značajno rasprostranjenje u području leţišta „Suvodol“ (prilog 5). Formiran je u okviru aluvijalnih nanosa gornjeg toka Suvodolske reke i peskovitih sedimenata neogene starosti. Aluvijalne nanose Suvodolske reke izgraĎuju ...
... obradivih površina. Aluvijalne nanose reke Šemnice izgraĎuju šljunkovi, peskovi i zaglinjeni peskovi različite granulacije. Debljina im je promenljiva, zavisi od morfologije terena i kreće se od 1,0-2,0 m, a najćešće od 5,0-15,0 m. Vrednosti koeficijenata filtracije nanosa su takoĎe promenljive i kreću ...Kostadin J. Jovanov. "Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-24)
-
Osnovi hidrogeologije
Petar Dokmanović (2021)... oblici nastaju sakupljanjem rečnog nanosa (šljunak, pesak, glina, drobina i dr.) na mestima gde slabi transportna moć rečnih tokova. U ove oblike spadaju: aluvijalni nanosi (aluvijumi), rečne terase i rečna ostrva. Izdani u aluvijalnim nanosima. Aluvijalni nanosi prate konture rečnih tokova, u vidu ...
... šljunkovito-peskoviti nanos (plavina); 3- glina; 4- slobodni nivo PV; 5- pijezometarski nivo; 6– smer kretanja površinskog toka; 7- infiltracija površinskih i atmosferskih voda; 8- izvor; 9– arteska bušotina Izdani u eolskim nanosima. Raznovrsni akumulativni oblici/nanosi (peščani, prašinasti) ...
... Proluvijum je materijal nanet povremenim tokovima. Konusne forme proluvijalnog nanosa su plavine, a formiraju se na mestima gde (na uzdužnom profilu) velike nagibe padina smenjuju manji. U grubo-klastičnim nanosima plavina formiraju se izdani, koje se prihranjuju na račun infiltracije površinskih ...Petar Dokmanović. Osnovi hidrogeologije, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Optimizacija vodosnabdevanja podzemnim vodama u Srbiji
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić (2012)... type of aquifer (m/s) Osnovni Hidrogeoloska Aluviialni vodonosni Neogene Karstna Pukotinska Ukuono jedinica jan kompleks naslage sredina sredina P nanos! (Vojvodina) Backa i Banat 1,45 3,57 0,43 - - 5,45 Srem, Maéva, Sava / 6,97 0,34 0,50 0,03 - 7,84 Tamnava Centrala Srbija 2,58 - 0,84 0,43 - 3,85 Istoéna ...
... (Institute for water management J. Cerni 2001) Osnovni . xb taint Aluvijalni vodonosni Neogene Karstna Pukotinska Hidrogeoloska jedinica ; F . Ukupno nanosi kompleks naslage sredina sredina (Vojvodina) Backa i Banat 9,39 4,91 0,55 0 0 14,85 Srem, Macva, Sava / 21,11 0,55 0,99 0,10 0 22,75 Tamnava Centrala ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić. "Optimizacija vodosnabdevanja podzemnim vodama u Srbiji" in Zbornik radova XIV srpskog simpozijuma o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Zlatibor, 17-20. maj 2012. godine , Beograd : Rudarsko-geološki fakultet (2012)
-
Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије
Goran H. Marinković (2014-06-17)Докторском дисертацијом разматране су хидрогеолошке структуре угљокиселихминералних вода литосфере Србије. При истраживањима узети су у обзир:резултати испитивања старости, порекла и физичко – хемијских карактеристикаугљокиселих вода, геотемпературни услови и геотектонска грађа литосфере,резултати изотопских испитивања на δ13С у карбонатима хидротермалнихлежишта, резултати истраживања минималних температура трансформацијекарбоната и структурно - хидрогеолошки услови у областима дренирањаугљокиселих вода.Резултати показују да је угљеник угљокиселих вода пореклом из карбонатахидротермалне фазе младих магматских процеса, а да су матични супстратиовог елемента карбонати мезозојских и палеозојских седиментних иметаморфних стена. Угљендиоксид ...литосфера Србије, угљокиселе воде, генеза, супстрати, рејони,хидрогеолошке структуре, дубина залегања, геолошки услови, типови,потенцијал.... издвојити угљокисле воде које су формиране: 1. У масивима чврстих стена геолошке основе, без слоја квартарног наноса или са формираним плитким „екранирајућим“ слојем квартарног наноса. Укупна количина 132 ових вода износи преко 90 l/s. Термалне воде (од 20 до 79 оС) учествују са око 80 ...
... бушотина дубине од 6,4 до 103,6 m. Угљендиоксид се пробија из већих дубина из серије кристаластих шкриљаца, кроз терцијарне седименте до квартарног наноса (Милојевић, 1964). Појава гаса је у великим количинама и на различитим дубинама констатована у експлоатационом бунару. Главна издан је формирана ...
... да око 0,8 g/l, повишеним садржајем радијума 0,3 Bq/l и рН вредношћу 6,2. Код ове појаве постоји мешање угљокиселих вода са водама алувијалног наноса, што доприноси доминацији јона Ca 2+ и Mg 2+ у односу на Na + (Протић, 1995). На основу апсолутне старости угљокиселих вода Велуће од 22.000±650 ...Goran H. Marinković. "Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-17)
-
Утицај соларне активности на здравље човека
... mehanizmu) [15]. Zaključak Ustanovljeno je da prekomerno izlaganje ultraljubičastom i infracrvenom zračenju koje emituje Sunce najviše štete nanose koži, očima i imunom sistemu ljudi. Međutim, iako imaju štetne efekte, navedena zračenja imaju i pozitivan aspekt. Ultraljubičasto zračenje stvara ...Каролина Ђукић, Весна Цветков, Весна Дамњановић. "Утицај соларне активности на здравље човека" in VII Меморијални научни скуп из заштите животне средине доцент др Милена Далмација Нови Сад, 01-02. април 2019, Природно-математички факултет, Департман за хемију, биохемију и заштиту животне средине (2019)
-
Аnaliza mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa “Podbraćan”
Vladimir Čebašek, Veljko Rupar (2018)Eksploatacijom boksita iz ležišta "Podbraćan" formiran je površinski kop sa maksimalnom visinom zavšne kosine od 280 m. Redovnom kontrolom stabilnosti trenutnog stanja kosina površinskog kopa utvrđeno je da faktor sigurnosti iznosi Fs = 1.71 – 1.85, a što je ukazalo da postoji mogućnost povećanja nagiba kosine. U radu je prikazan postupak analize mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa "Podbraćan".Vladimir Čebašek, Veljko Rupar. "Аnaliza mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa “Podbraćan”" in Mining and Geology Today, II international symposium, Belgrade, 04 - 05.12.2018., Rudarski institut, Balkanska akademija nauka, Akademija inženjerskih nauka Srbije (2018). https://doi.org/10.25075/SI.2018.17
-
Хидрогеохемијске карактеристике и квалитет вода слива Требишњице, Република Српска, Босна и Херцеговина
Dragoslav R. Banjak (2016-08-25)Упркос неповољном временском и просторном распореду, воде су најзначајнијиприродни ресурс Источне Херцеговине. Ова чињеница довела је до реализацијепројекта „Вишенамјенског хидросистема Требишњица“, којим је, премаМилановићу (2006), до сада обухваћено: седам хидроелектрана, шестакумулација, шест брана, шест тунела укупне дужине 59,7 km, неколикоприступних тунела, 62,5 km бетонског канала кроз Попово поље, канал крозДабарско (6750 m) и Фатничко поље (2770 m) и систем тунел-канал или цјевоводпрема Дубравама.У почетку са доминантним енергетским предзнаком, концепција јетрансформисана у интегрално рјешење вишенамјенског коришћења и заштитевода и животне ...хидрогеохемијски процеси, мултиваријантна статистичкаанализа, инверзно геохемијско моделовање, квалитет воде, употребиљивост водеза наводњавање, слив Требишњице... југу слива Требишњице. Представљене су моренским материјалом, лимноглацијалним седиментима, флувиоглацијалним наносима, црвеницом, пролувијалним, алувијалним и делувијалним наносима. Морене су настале као продукт глацијације за вријеме плеистоцена. Састоје се од кречњачких блокова, шљункова и ...
... ситнозрним и крупнозрним пијесковима и у мањој мјери шљунковима. Највећим дијелом су продукти ријечних наноса који су нанешени у зајезерене увале (Марковић, 1975). Флувиоглацијални нанос издвојен је у ували код Граба и Дубраве, гдје у виду велике плавине лежи преко језерских седимената са којима ...
... поље дотиче око 0,12 m3/s, а укупни доток у поље се процјењује на 1,0 m3/s. Значајне варијације протицаја као и велике количине пролувијалног наноса сталоженог у пољу, упућују да Брова и Змијинац припадају категорији бујичарских токова (слика 11). Мушница Мушницу формирају токови који се ...Dragoslav R. Banjak. "Хидрогеохемијске карактеристике и квалитет вода слива Требишњице, Република Српска, Босна и Херцеговина" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-08-25)
-
Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности
Brankica Majkić (2013-09-27)Старење бунара настаје као последица процеса корозије и колмирања. Процесекорозије могуће је спречити уградњом филтерских конструкција од материјалаотпорних на корозију. Колмирање може да настане без обзира на врсту материјалаод кога се праве бунарске конструкције, а процесом може бити захваћенаприфилтарска зона па и зона саме водоносне средине. Из тог разлога тезa јеусмеренa на процесе који доводе до колмирања бунара и последицe опадањaкапацитета водозахватних објеката. Полазна хипотеза је да бунари стареразличитом брзином у срединама различитог степена оксичности. Хидрохемијскеи микробиолошке карактеристике подземних ...старење бунара, алувијалне издани, степен оксичности средине,колмирање, бунарски талог, локални хидраулички губитак, дозвољене улазнебрзине... формирају се у дуготрајном процесу ерозије тла на сливу, при транспорту наноса речним током и акумулацијом наноса у речној долини. Формирање алувијалних седимената у директној је вези са талвегом и снагом речног тока. Одлагање наноса може довести до формирања спрудова у речном току, али с друге стране ...
... 4.3.4 Геоморфолошке карактеристике и целине 117 4.3.5 Опште геолошке карактеристике 118 4.3.5.1 Петролошко-геохемијска испитивања алувијалних наноса Дунава 122 4.3.6 Хидрогеолошке карактеристике подручја Ковин-Дубовац 125 4.3.7 Развој дренажног система Ковин-Дубовац 130 5. ОДРЕЂИВАЊЕ СТЕПЕНА ...
... вода у Србији према типу водоносне средине (m 3 /s), подаци Водопривредне основе Републике Србије (2001) Хидрогеолошка јединица Алувијални наноси Основни водоносни комплекс (Војводина) Неогене наслаге Карстна средина Пукотинска средина Укупно Бачка и Банат 1,45 3,57 0,43 ...Brankica Majkić. "Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-27)
-
P-T analiza uglja RB Kolubara
Rada Vitomir (2024)Rudarski basen Kolubara predstavlja jedno od najvažnijih ležišta lignita u Republici Srbiji i ključni je faktor u snabdevanju zemlje energijom. Kvalitet uglja iz ovog basena direktno utiče na efikasnost termoelektrana i zadovoljenje energetskih potreba. U ovom radu, opisan je značaj tehničke i elementarne analiza uglja kako bi se utvrdili fizičko-hemijski parametri uglja iz Rudarskog basena Kolubara. U drugom delu rada dat je opis P-T analize uglja i njen značaj za ocenu mogućnosti čišćenja uglja. Takođe, dati su i rezultati ...... pokazuje zavisnost između težinskih udela i sadržaja pepela u bilo kojoj elementarnoj frakciji. U koordinatnom sistemu, date razmere, na ordinatu se nanose težinski udeli frakcije, prema podacima datim u koloni 3; Iz ovih tačaka povlače se isprekidanom linijom- paralelne apscisi linije težinskih i ...
... frakciju koja tone i njihova se težinska iskorišćenja dopunjuju do 100%. Otuda se, na linije težinskih iskorišćenja, shodno podacima u koloni 10, nanosi sadržaj pepela u ovim frakcijama, shodno podacima u koloni 11. Spajanjem dobijenih tačaka dobija se kriva srednjeg sadržaja pepela u jalovini. ...Rada Vitomir. P-T analiza uglja RB Kolubara, 2024
-
Fuzzy stohastički model izbora sistema otvaranja podzemnog rudnika
Saša M. Jovanović (2016-05-16)Investiciono okruženje skopčano sa rudarskom industrijom je veoma svojstveno kada seuporedi sa okruženjima koje susrećemo u tipičnim proizvodnim industrijama. Neke odkarakterisitka rudarstva, koje su često naznačene kao jedinstvene su: visok intenzitetinvesticija, dugi predproizvodni periodi, visok rizik i neobnovljivost resursa.Investiranje u sistem otvaranja rudnika predstavlja dobar primer ireverzibilneinvesticije. Takva investicija zahteva pažljivu analizu, jer nakon njene realizacije ona sene može nadoknaditi bez značajnog gubitka vrednosti. Očigledno je da izbor sistemaotvaranja podzemnog rudnika pripada strateškom planiranju...... se na x osi nanosi redni broj podetaže (PE), odnosno pristupne tačke, a na y osi se nanose vrednosti Indeksa konveksnosti (IK). Korak 11: u skladu sa korakom 10, kreirati dijagram (PE,r), gde se na x osi nanosi redni broj podetaže (PE), odnosno pristupne tačke, a na y osi se nanose vrednosti ...Saša M. Jovanović. "Fuzzy stohastički model izbora sistema otvaranja podzemnog rudnika" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-05-16)
-
Geneza i uslovi cirkulacije voda kompleksnih karstnih sistema Kučajsko-Beljaničkog masiva
Ljiljana M. Vasić (2017-07-14)postupaka koji je primenjen u cilju definisanja zona prihranjivanja i veze izmeđupodzemnih i površinskih voda, vremena koje voda provede u podzemlju, pri čemu seformira jedinstven hemijski sastav i temperaturni režim isteklih voda, bili su polaznaosnova za usmerenje na istraživanje karsta i definisanje teme doktorske disertacije.Kučajsko-beljanički masiv se nalazi u istočnoj Srbiji i pripada oblasti Karpatobalkanskogluka i idealan je poligon za istraživanje, obzirom da se u okviru njega nalazejaka karstna vrela i pojave toplih karstnih izvora na relativno malom rastojanju, ...karstni sistemi, geneza podzemnih voda, izotopske metode, starost voda,hidrogeohemijski procesi, dubina cirkulacije podzemnih voda, subtermalne i termalnevode... duže zadržavaju u podzemlju, pa ako usvojimo da je vreme zadržavanja Malog vrela u podzemlju oko 4 meseca, onda se kod Velikog vrela raspon zadržavanja vode u podzemlju između 7 i 3 meseca sužava, i pretpostavlja se da je vreme zadržavanja voda Velikog vrela u podzemlju oko 3 meseca. Na kraju ...
... srednjeg vremena zadržavanja podzemnih voda u podzemlju, potrebno je uzorkovati izvorsku vodu na mesečnom nivou minimum godinu dana (optimalno tri godine), na vrelima perspektivnim sa aspekta vodosnabdevanja stanovništva na regionalnom nivou. Poznavanje srednjeg vremena zadržavanja hladnih voda u ...
... masiva i formirane su u okviru krisalastih škriljaca, permskih peščara, vulkanogenog gornjokrednog kompleksa, tercijarnih sedimenata i aluvijalnih nanosa. Reljef masiva je Ljiljana M. Vasić Doktorska disertacija 42 blago ustalasan zbog intenzivne erozije, a razvijena rečna mreža je radijalno ...Ljiljana M. Vasić. "Geneza i uslovi cirkulacije voda kompleksnih karstnih sistema Kučajsko-Beljaničkog masiva" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-07-14)
-
Pleistocene rhinoceros from Bogovina Cave: the first report of Stephanorhinus hundsheimensis Toula, 1902 (Mammalia, Rhinocerotidae) from Serbia
Finds of Pleistocene rhinoceros are rare in Serbia, and only one species (the woolly rhinoceros Coelodonta antiquitatis Blumenbach, 1799) has been reported so far. The current paper presents the dental material of an extinct so-called Hundsheim rhinoceros, Stephanorhinus hundsheimensis Toula, 1902 from Bogovina Cave (East ern Serbia). Both the morphological and metric characteristics of the teeth are consis tent with the attribution to S. hundsheimensis. Unfortunately, the rhinoceros material originated from an uncertain geological context, so there is no ...... Paläontologische Abhandlungen, Abteilung A, Paläozoologie, III(3/4):617-666. Nedeljković, D. 2006. Coelodonta antiquitatis (Blumenbach, 1799) iz nanosa reke Save kod Ravnja. Rad Muzeja Vojvodine, 47-48:67-76. (In Serbian with English abstract) Pandolfi, L., Boscato, P., Crezzini, J., Gatta, M., Moroni ...Predrag Radović, Miloš Radonjić, Emmanuel Billia. "Pleistocene rhinoceros from Bogovina Cave: the first report of Stephanorhinus hundsheimensis Toula, 1902 (Mammalia, Rhinocerotidae) from Serbia" in Palaeontologia Electronica, Coquina Press (2020). https://doi.org/10.26879/985